inovacijske aktivnosti

Aktivnosti istraživanja i inovacija (RIA) i Inovacijske aktivnosti (IA) u Horizont Europa

RIA i IA projekti su prisutni u različitim sektorima unutar Horizonta Evropa, s primarnim fokusom na tzv. Pilar II, koji je posvećen rješavanju globalnih izazova i unapređenju evropske industrijske konkurentnosti

Zoran Dimitrijevic
4 min čitanja
Foro ilustracija: IA & RIA
Highlights
  • EU Funding & Tenders Portal, Sve informacije o pozivima na jednom městu

U okviru programa Horizon Europe, postoje dve ključne vrste projekata koje se koriste za unapređenje istraživanja i inovacija u Evropi: Aktivnosti istraživanja i inovacija (RIA) i Inovacijske aktivnosti (IA). Iako oba tipa projekata imaju zajednički cilj stvaranja novih tehnologija, proizvoda i usluga, razlikuju se po nivou tehnološke spremnosti i stopi finansiranja.

Aktivnosti istraživanja i inovacija (RIA)

Aktivnosti istraživanja i inovacija (RIA) su usmerene na istraživanje i razvoj novih znanja i tehnologija. Ovi projekti podržavaju kolaborativna istraživanja koja imaju za cilj rešavanje specifičnih naučnih ili tehnoloških izazova. Tipično, RIA projekti se bave osnovnim ili primenjenim istraživanjem, a cilj im je da postignu tehnološku spremnost na nivou od TRL 2 do 6. To znači da su RIA projekti obično usmereni na ranije faze istraživanja, gde se nova tehnologija ili koncept tek razvijaju i testiraju.

Finansiranje: 100% troškova projekta pokriva EU + 25% indirektnih troškova.

Inovacijske aktivnosti (IA)

Inovacijske aktivnosti (IA) su usmerene na napredniju fazu razvoja tehnologije, gde se inovativna rešenja bliže tržišnoj spremnosti. Ovi projekti uključuju prototipove, testiranja, demonstracije i validacije tehnologija u realnim uslovima, često u saradnji sa industrijskim partnerima. Inovacijske aktivnosti imaju za cilj postizanje tehnološke spremnosti na nivou od TRL 6 do 8, što znači da se tehnologija približava komercijalizaciji.

Finansiranje: 70% troškova projekta (osim za neprofitne pravne subjekte, gde se primenjuje stopa od 100%) + 25% indirektnih troškova.

Razlike između IA i RIA

Ključna razlika između Inovacijskih aktivnosti (IA) i Aktivnosti istraživanja i inovacija (RIA) leži u nivou tehnološke spremnosti (TRL) na koji se projekti fokusiraju. RIA projekti se obično odnose na TRL nivoe od 2 do 6, što predstavlja ranije faze razvoja tehnologije, dok se IA projekti fokusiraju na TRL nivoe od 6 do 8, gde je tehnologija bliža tržišnoj implementaciji. Još jedna razlika između IA i RIA projekata je stopa finansiranja, pri čemu IA projekti imaju nižu stopu finansiranja za profitne organizacije u odnosu na RIA projekte.

 

Inovacijske aktivnosti (IA) su usmerene na razvoj i primenu tehnologija koje su blizu tržišne spremnosti. Ovi projekti obuhvataju razvoj prototipova, testiranje, demonstraciju i validaciju rešenja u stvarnim uslovima, često u saradnji sa industrijskim partnerima. Cilj je postizanje tehnološke spremnosti na nivoima TRL 6 do 8, što znači da se tehnologija približava fazi komercijalizacije.

Zamislite Inovacijski projekat koji integriše no-till poljoprivredu sa naprednim digitalnim tehnologijama i veštačkom inteligencijom. No-till praksa je metoda obrade tla koja minimizira zračivanje i poboljšava zdravlje tla, ali pravi potencijal ove metode se otkriva kada se kombinuje sa digitalnim alatima.

Ovaj projekat može obuhvatiti razvoj pametnih senzora i IoT uređaja koji prate ključne parametre tla kao što su vlažnost, temperatura i nivo hranjivih materija. Na osnovu podataka prikupljenih putem ovih senzora, veštačka inteligencija može analizirati i predložiti optimalne strategije za no-till praksu, uključujući preporuke za navodnjavanje, primenu đubriva i rotaciju useva.

Dronovi bi mogli pružiti dodatne informacije o stanju useva i tla iz vazduha, dok AI algoritmi analiziraju ove podatke kako bi unapredili upravljanje zemljištem i poboljšali prinose. Pilot testiranje bi se sprovelo u saradnji sa poljoprivrednicima i eksperimentalnim farmama kako bi se evaluirao uticaj integrisanih digitalnih rešenja na primenu no-till metoda.

Ovaj pristup ne samo da omogućava preciznije i efikasnije upravljanje poljoprivredom, već i optimizuje primenu no-tillmetoda za održivi razvoj. Triple helix (istraživači, industrija i vlada) ili kvadri helix model (uključujući korisnike) može biti korišćen za osiguranje uspešne primene i komercijalizacije tehnologija, doprinoseći napretku u poljoprivredi kroz inovacije.

Podijelite ovaj članak