Šta su EU ekosheme i zašto postaju zeleni uslov za budućnost poljoprivrede?
Evropska poljoprivreda više ne zavisi samo od vremenske prognoze – sve više zavisi i od evropske politike. A jedna od najvažnijih riječi u toj novoj priči zove se: ekosheme.
Zvuči birokratski, ali iza tog termina krije se pokušaj da se evropski poljoprivrednici postave u prvu liniju borbe za zdraviju zemlju, čistiji zrak, više prirode i – dugoročno – stabilniju proizvodnju hrane.
Novac za javno dobro
U praksi, ekosheme su dobrovoljne prakse koje poljoprivrednici mogu preuzeti u zamjenu za dodatnu finansijsku podršku iz ZPP-a. One su namijenjene onima koji su spremni da odu korak dalje od osnovnih standarda i primijene metode koje konkretno doprinose zaštiti okoliša i klimatskim ciljevima EU.
Drugim riječima: ako štitiš tlo, koristiš manje pesticida, ostavljaš prostor za pčele i leptire, ako tvoja farma čuva vodu i ugljenik – EU ti to ne samo priznaje, već i plaća.
Zašto je ovo važno?
Ekosheme su odgovor na jednostavno, ali teško pitanje: kako da proizvedemo dovoljno hrane bez da dodatno uništavamo ekosisteme koji nam tu hranu omogućuju?
Evropska komisija je jasno stavila do znanja – barem 25% direktnih plaćanja u svakoj zemlji članici mora biti rezervisano za ekosheme. To nije mala cifra, već ogroman signal da se od zelenih riječi prelazi na zelena djela.
Kako to izgleda na terenu?
Ekosheme nisu jednake za sve. Svaka država članica EU definiše vlastite mjere u okviru svojih nacionalnih strateških planova, ali sve moraju poštovati zajednički evropski okvir.
To znači da, recimo, Italija može nagrađivati agrošume i suzbijanje erozije na brdima, dok Hrvatska može podržavati očuvanje travnjaka, preciznu ishranu usjeva ili uvođenje pokrovnih usjeva koji obnavljaju tlo.
Najčešće ekosheme uključuju:
- organsku proizvodnju,
- očuvanje trajnih travnjaka i vlažnih staništa,
- rotaciju kultura radi plodnosti tla,
- smještaj skloništa za ptice, oprašivače i divlje životinje,
- smanjenje upotrebe đubriva i pesticida.
Šta ovo znači za male i srednje proizvođače?
Za male farme, ekosheme mogu biti šansa da dodatno diversifikuju prihode, da se istaknu na tržištu, ali i da pokažu kupcima i zajednici da poljoprivreda može biti i održiva i konkurentna.
Međutim, postoji i izazov: birokratija, pravila i potreba za znanjem kako se pravilno prijaviti i ispuniti zahtjeve. Zato su edukacija, lokalne savjetodavne službe i digitalna podrška postali jednako važni kao i traktor ili sjemenski materijal.
Da li ekosheme mogu promijeniti sliku evropskog sela?
Ne same, ali su snažan korak u tom pravcu. Ako uspiju, ekosheme bi mogle postati model za novi društveni ugovor između poljoprivrede i zajednice – u kojem se farmeru više ne plaća samo za ono što proizvede, već i za ono što očuva.
