Podrška zadrugama i proizvođačkim organizacijama
Poljoprivredna proizvodnja u BiH suočava se s izazovima poput usitnjenih gazdinstava, visokih transakcionih troškova i nedovoljnog udruživanja proizvođača, što često dovodi do oslanjanja na uvoz. Jačanje kvaliteta, uvođenje standarda, te podrška zadrugama i proizvođačkim organizacijama ključni su za unapređenje tržišne konkurentnosti. Osnivanje kratkih lanaca prodaje i zakonsko uređenje proizvođačkih organizacija po uzoru na EU modeli mogu pomoći u stabilizaciji tržišta i jačanju položaja domaćih proizvođača.
Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH nedavno je usvojio „Strateški plan ruralnog razvoja BiH 2023-2027 – okvirni dokument“, koji predstavlja važan korak ka usklađivanju poljoprivredne i ruralne politike Bosne i Hercegovine sa standardima Evropske unije.
Ovaj plan definiše ključne ciljeve i prioritete za unapređenje života u ruralnim sredinama, s posebnim naglaskom na modernizaciju infrastrukture, podršku poljoprivredi i privlačenje investicija.
Ispod sledi tekst u celosti iz „Strateški plan ruralnog razvoja BiH 2023-2027 – okvirni dokument“
SC 2: Unapređenje tržišne orijentacije i položaja poljoprivrednih proizvođača u lancu vrijednosti poljoprivrednih proizvoda
Poljoprivredu u BiH karakterišu nestabilne veze između primarne poljoprivredne proizvodnje, prehrambenog i trgovinskog sektora. Na tržištu hrane u BiH zastupljeni su gotovo svi kanali prodaje hrane. Broj posrednika u lancu vrijednosti zavisi od karakteristika proizvoda i načina organizacije marketinških aktivnosti. Zbog velike usitnjenosti gazdinstava i postojanja velikoga broja malih proizvođača, te slične fragmentiranosti prerađivača, troškovi transporta i drugi transakcioni troškovi su visoki, a koristi u plasmanu poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda uglavnom izvlači trgovačka mreža. Zbog usitnjenosti poljoprivrednih gazdinstava i proizvodnje pojedinačno malih količina proizvoda, prerađivači i trgovci se često okreću uvozu poljoprivrednih proizvoda koji su im cjenovno povoljniji, a logistika nabavke jednostavnija.
Udruženja, zadruge i prerađivački kapaciteti
Pored cjenovne nekonkurentnosti postoji i potreba unapređenja kvalitativne konkurentnosti, što se može postići jačanjem prepoznatljivosti proizvoda na tržištu i uvođenjem različitih standarda od strane proizvođača, udruženja, zadruga i prerađivačkih kapaciteta. Udruživanje poljoprivrednih proizvođača kroz proizvođačke organizacije je nedovoljno razvijeno i ne ispunjava osnovne ciljeve poput povećanja ponude i plasmana proizvoda, smanjenja troškova proizvodnje i stabilizovanja prodajnih cijena. Iako bi poljoprivredne zadruge mogle imati puno veću ulogu u povezivanju učesnika u lancu vrijednosti u poljoprivredi, otkup poljoprivrednih proizvoda posredstvom zadruga je mali.
Razjedinjeni poljoprivredni proizvođači i neefikasne zadruge nemaju mogućnost da ponude tržištu proizvode koji bi bili dovoljni, kako po kvalitetu, tako i po količini. Pored jačanja uloge poljoprivrednih zadruga, u narednom periodu se mora započeti sa zakonskim uređenjem osnivanja i poslovanja reprezentativnih proizvođačkih organizacija, zajedničkih organizacija tržišta po uzoru na rješenja okvirno utvrđena uredbom EU o CMO (engl. common market organisations). Proizvođačke organizacije bi kao takve imale institucionalnu i budžetsku podršku za jačanje vlastitih kapaciteta, a sve s ciljem da stabilizuju i dugoročno urede odnose unutar pojedinih lanaca vrijednosti, postanu i ostanu kredibilan i odgovoran partner vladinim institucijama, ali i drugim sektorskim interesnim grupama. S obzirom na to da značajan broj poljoprivrednih gazdinstava ima male i sporadične tržne viškove poljoprivrednih proizvoda, treba podsticati i podržavati osnivanje kratkih lanaca prodaje, odnosno direktne prodaje krajnjim kupcima putem prodaje na gazdinstvu, prodaje putem zelenih i drugih pijaca i direktnom dostavom kupcima.
To se ne odnosi samo na svježe poljoprivredne proizvode, nego i na proizvode prerađene na gazdinstvu, čime se povećava (dodaje) vrijednost primarnim proizvodima, te obezbjeđuje dodatno zapošljavanje seoske radne snage. Ove aktivnosti su naročito prikladne za žene i mlade, pa ih stoga treba povezati s aktivnostima na razvoju preduzetništva i malih start-up i drugih biznisa. Podrška zaštiti domaće proizvodnje bi trebalo da predstavlja jedan od mehanizama zaštite tržišta poljoprivredno-prehrambenih proizvoda.
Zaštita domaće proizvodnje je provodiva uz poštovanje potpisanih sporazuma (SSP, CEFTA, a uskoro vjerovatno i STO) i na osnovu domaćih zakonskih i podzakonskih akata, uz dokazivanje ugroženosti plasmana domaćih proizvođača, naročito u periodima godine kada domaća ponuda nadmašuje domaću tražnju.
Sve navedeno treba da rezultira povećanjem saradnje proizvođača, trgovine, prerađivača i potrošača u otkupu, preradi i plasmanu proizvoda na domaće i strana tržišta, većim ulaganjem u nove tehnologije i inovacije proizvoda, standardizaciju i brendiranje proizvoda, kao i razvoj različitih oblika kratkih lanaca prodaje, prerade na gazdinstvima, marketinga i dodavanja vrijednosti poljoprivredno-prehrambenim proizvodima.
Indikatori uticaja:
- Učešće poljoprivredne proizvodnje plasirane posredstvom zadruga i drugih proizvođačkih organizacija
- Broj poljoprivrednih gazdinstava koja koriste direktnu prodaju (za prodaju svojih proizvoda)
Izvor: „Strateški plan ruralnog razvoja BiH 2023-2027 – okvirni dokument“
