Medicinska ishrana- Može li se giht spriječiti kroz crijeva?
Novi EU projekat vjeruje da može
U svijetu u kojem su hronične bolesti u porastu, naučnici širom Evrope traže nove načine prevencije i liječenja – ne kroz hemiju, već kroz ishranu. Jedan od najnovijih i najambicioznijih istraživačkih poduhvata je Bugs4Urate, projekat koji se oslanja na koncept “medicinske ishrane” kako bi se smanjio rizik od gihta – jedne od najrasprostranjenijih reumatskih bolesti u svijetu.
Šta je giht i kako ga zaustaviti?
Giht nastaje kada se u krvi nakupi previše urata – otpada koji nastaje razgradnjom proteina. Ovaj višak izaziva bolne upale zglobova, a do sada se najčešće tretirao lijekovima koji, iako efikasni, često imaju ozbiljne nuspojave.
Projekat Bugs4Urate, koji finansira Evropska komisija kroz EIC Pathfinder program sa 3,8 miliona eura, ima drugačiji pristup. Umjesto lijekova – bakterije. Tačnije, mješavina specifičnih mliječnih kiselinskih bakterija koja, kada se unese putem posebnog proizvoda – BEO 001 – djeluje kao biološki filter unutar crijeva, pomažući tijelu da obradi višak urata prije nego što dospije u krv.
Konsorcijum koji spaja nauku i primjenu
Vodeći partner projekta je Odjel za prehrambene nauke Univerziteta u Kopenhagenu, dok klinička ispitivanja sprovodi Univerzitetska bolnica u Örebro, a multidisciplinarni pristup osiguravaju i Leiden University Medical Center, te biotehnološke firme NeoBioSys i BEO Therapeutics.
Kroz dvostruka klinička ispitivanja sa više od 100 pacijenata, istraživači analiziraju:
- Koje mikrobiome prihvataju bakterije
- Kako ishrana utiče na efikasnost terapije
- Da li se efekti mogu predvidjeti putem algoritma zasnovanog na vještačkoj inteligenciji
Medicinska ishrana: hrana kao terapija
Ovaj projekat je još jedan dokaz da medicinska ishrana postaje važan pravac u liječenju bez nuspojava. Bakterije iz BEO 001 proizvoda ne samo da mogu pomoći u prevenciji gihta, već i pružiti personalizovane preporuke – zasnovane na analizi crijevne flore, ishrane i genetskih predispozicija.
Prema riječima prof. Mortena Arendta Rasmussena, koji vodi projekat:
Kada znamo ko je receptivan na tretman, možemo tačno znati kome će pomoći i izbjeći nepotrebne terapije. Prevencija je najbolji lijek.
Budućnost liječenja kroz crijeva
Ako projekat uspije, to može značiti revoluciju – ne samo u liječenju gihta, već i u načinu na koji pristupamo hroničnim bolestima generalno. Umjesto “jedna terapija za sve”, otvara se prostor za personalizovanu medicinu koja je pristupačnija, bezbjednija i zasnovana na prirodnim procesima tijela.
Posebno je važno istaći da ovakvi projekti mogu imati veliki značaj i za zemlje poput Bosne i Hercegovine, gdje su hronične bolesti u porastu, a pristup inovacijama u zdravstvu često ograničen.
Pišite nam – Šta mislite o ovom pristupu? Da li biste koristili proizvode medicinske ishrane ako bi vam pomogli u prevenciji bolesti?
