Novi višegodišnji finansijski okvir 2028–2034.
Evropska komisija je predstavila prijedlog novog Višegodišnjeg finansijskog okvira (MFF) za period 2028–2034, vrijedan gotovo 2 biliona eura, što predstavlja 1,26% BND-a Evropske unije u prosjeku. Ovaj budžet je osmišljen da odgovori na duboke promjene koje oblikuju savremeni svijet – od klimatskih kriza i geopolitičkih tenzija, do tehnoloških promjena i pritisaka na konkurentnost.
Naš novi dugoročni budžet pomoći će u zaštiti evropskih građana, osnažiti evropski socijalni model i učiniti da naša industrija napreduje. To je budžet koji podržava mir, prosperitet i vrijednosti,”
izjavila je predsjednica Komisije Ursula von der Leyen.
Evropa mora biti sposobna da reaguje brzo, odgovori na krize i osigura stabilne osnove za dugoročni razvoj. Novi budžet EU predviđa:
- Fleksibilnost za reagovanje na nove politike i krize,
- Pojednostavljene finansijske programe sa pristupom koji je razumljiv građanima i preduzećima,
- Partnerstva sa državama i regijama kroz nacionalne i regionalne planove ulaganja i reformi,
- Veću konkurentnost kroz strateška ulaganja u čiste tehnologije, digitalizaciju, zdravstvo, biotehnologiju i sigurnost,
- Nove izvore prihoda koji smanjuju pritisak na nacionalne budžete.
Podrška regijama, selima i ljudima: Fokus na lokalno
U srcu ovog budžeta nalazi se integrisani pristup, kroz Nacionalne i Regionalne partnerske planove koji objedinjuju podršku za radnike, farmere, ribare, ruralne zajednice, gradove i regije. Ovo donosi:
- Jedan plan po državi, koji obuhvata sve relevantne mjere podrške,
- Veću efikasnost, jasnoću i bržu realizaciju,
- Obavezni minimalni iznos za nerazvijene regije, uz garanciju da će dobiti najmanje isto kao i u aktuelnom MFF-u.
Za poljoprivredu, budžet zadržava i ojačava:
- Direktnu podršku farmerima,
- Agro-ekološke mjere i ulaganja na farmama,
- Podršku mladim poljoprivrednicima,
- Pojednostavljene kontrole i isplate.
Ulaganje u ljude: Vještine, obrazovanje, inkluzija
Komisija predviđa da 14% nacionalnih sredstava mora biti usmjereno na reforme i investicije koje unapređuju:
- Kvalitet zapošljavanja,
- Borbu protiv siromaštva i socijalnu uključenost,
- Obrazovanje, vještine i ruralni razvoj.
Erasmus+ će postati okosnica “Unije vještina”, dok će novi AgoraEU program promovisati demokratske vrijednosti, slobodu medija, kulturu i učešće civilnog društva.
Nova industrijska i tehnološka konkurentnost
Novi Evropski fond za konkurentnost, vrijedan EUR 409 milijardi, pokrenut je na osnovu Letta i Draghi izvještaja. Fokusiraće se na 4 ključna sektora:
- Zelena tranzicija i dekarbonizacija
- Digitalna tranzicija
- Zdravlje, biotehnologija, poljoprivreda i bioekonomija
- Odbrana i svemir
Povezan sa programom Horizon Europe (EUR 175 milijardi), Fond će omogućiti podršku inovacijama kroz cijeli investicioni ciklus – od ideje do skaliranja, uz kraće vrijeme obrade i manji trošak za korisnike.
Otpornost, sigurnost i krize: Priprema za neizvjesne dane
Evropa će dobiti mehanizme za:
- Brz odgovor na krize, uključujući novi krizni fond sa kapacitetom do EUR 400 milijardi u zajmovima,
- Rezervu za poljoprivredu,
- Ojačanu civilnu zaštitu i zdravstvenu spremnost,
- Ulaganja u dualnu infrastrukturu (vojnu i civilnu) i energetsku sigurnost,
- Triplikaciju sredstava za migracije i unutrašnju bezbjednost – ukupno EUR 74 milijarde.
EU kao globalni akter
Planiranih EUR 200 milijardi biće usmjereno na međunarodno djelovanje kroz instrument Global Europe, uz:
- EUR 15 milijardi rezervi za krizne odgovore,
- do EUR 100 milijardi za podršku Ukrajini,
- nastavak finansiranja Zajedničke vanjske i bezbjednosne politike.
Novi sopstveni prihodi za stabilniji budžet
Kako bi budžet bio održiv, Komisija predlaže pet novih izvora prihoda koji će zajedno donijeti EUR 58,5 milijardi godišnje:
| Izvor prihoda | Godišnji prihod (procjena) |
|---|---|
| ETS (emisije CO₂) | €9,6 milijardi |
| CBAM (karbonski porez na granici) | €1,4 milijarde |
| Nepreuzeti e-otpad | €15 milijardi |
| Akciza na duhan | €11,2 milijarde |
| Korporativni doprinos (CORE) | €6,8 milijardi |
O predlogu budžeta će se raspravljati u Savjetu EU, a za njegovo usvajanje je potrebna jednoglasna saglasnost država članica i odobrenje Evropskog parlamenta. Pojedini elementi, poput novih izvora prihoda, moraju proći i nacionalne ustavne procedure.
Komisija je najavila da će učiniti sve da se postigne brz i ambiciozan dogovor.
