Hrana je budućnost
U doba kada se mnogo govori o održivosti, a malo konkretno mijenja, Evropska komisija je objavila dokument koji se ne zaustavlja na lijepim riječima. Publikacija “Shaping the Future of Food Research and Innovation”, izrađena pod vođstvom profesorice Jessice Duncan, uz podršku deset eksperata iz različitih oblasti, predstavlja rezultat deset godina praćenja Food 2030 programa.
Ova evaluacija ne donosi samo zaključke – ona donosi akcione preporuke, korisne i za evropske kreatore politika i za one koji sjede za stolom, sade, fermentišu i planiraju budućnost sela.
Food 2030: Hrana kao sistem, a ne samo proizvod
Food 2030 je okvir koji povezuje nauku, inovacije i zajednice u cilju stvaranja zdravijeg, održivijeg i pravednijeg prehrambenog sistema. Ono što ga čini drugačijim jeste sistemski pristup: hrana se ne posmatra izolovano, već u kontekstu ekologije, zdravlja, ekonomije i društvenih odnosa.
Program se temelji na četiri prioriteta:
- Nutritivna, zdrava i pristupačna ishrana.
- Održivi i klimatski pametni prehrambeni sistemi.
- Cirkularnost i efikasno korištenje resursa.
- Inovacije i osnaživanje zajednica.
Ko su autori i kako su pristupili evaluaciji?
Izvještaj potpisuje Jessica Duncan, uz nezavisne evaluacije eksperata po tematskim „putanjama“ (pathways): od urbane prehrane i sigurnosti hrane, do mikrobioma, digitalnih alata, otpada i regenerativne poljoprivrede. Sve je pripremljeno u saradnji s timom iz Generalnog direktorata za istraživanje i inovacije.
Svi su radili pod istim pitanjem: šta zaista funkcioniše, šta treba poboljšati, i kako dalje?
Devet preporuka koje oblikuju budućnost hrane (i sela)
U srcu dokumenta nalazi se 9 preporuka koje bi trebale voditi EU, ali i lokalne aktere u narednim godinama. Evo šta svaka znači u praksi:
1. Ispričajte drugačiju priču o promjeni
Umjesto da se prehrambeni sistem posmatra kroz projekte i pozive, potrebno je razviti jasnu teoriju promjene — koji je krajnji cilj i kako se stiže do njega. Ovo uključuje promjenu narativa: hrana nije problem koji treba riješiti, već rješenje koje treba njegovati.
2. Uskladite prioritete s realnošću
Potrebno je osigurati da Food 2030 ostane fleksibilan — da se prilagođava klimatskim, ekonomskim i društvenim promjenama, ali i različitim potrebama zemalja, regija i zajednica.
3. Revidirajte i povežite tematske putanje
Umjesto da svaka oblast djeluje samostalno (npr. mikrobiom, otpad, proteini), potrebna je međusobna povezanost između putanja, posebno tamo gdje postoji logična sinergija (npr. digitalna transformacija i urbana prehrana).
4. Definišite šta znači „pristup zasnovan na prehrambenim sistemima“
Mnogi koriste taj termin, ali bez jasne primjene. EU treba ponuditi konkretne alate i smjernice za implementaciju sistemskog pristupa — uključujući edukaciju, metode učenja i inovacijske modele u zajednicama.
5. Omogućite bolji prenos rezultata iz istraživanja u praksu
Od aplikacija i senzora do agroekoloških modela – inovacije često ostanu „zaključane“ u laboratorijama. Potrebno je razviti strategije za prenos znanja i alata do korisnika, uključujući zadrugare, male prerađivače i edukatore.
6. Osnažite i proširite multi-aktor pristup
Uključivanje korisnika (farmera, potrošača, mladih, lokalnih vlasti) nije dodatak, već osnovna metoda rada. Preporučuje se jačanje metodologije za participativno učešće, uz pažnju na manje zastupljene grupe, kao što su žene, mladi i migrantske zajednice.
7. Rješavajte sistemske blokade
Transformacija prehrambenih sistema nije samo tehnološka. Ona zahtijeva suočavanje s postojećim moćnim strukturama i regulatornim barijerama — koje često sputavaju inovaciju u korist statusa quo.
8. Povežite istraživanje i politiku
Jedan od ključnih izazova jeste da rezultati istraživanja ne dolaze do onih koji donose odluke. Preporuka: izgraditi bolji „most“ između nauke i politike — kroz platforme, brifinge i rad sa lokalnim i EU vlastima.
9. Uspostavite sistem praćenja i vrednovanja
Da bi znali da li se stvari kreću u pravom smjeru, potreban je strukturiran sistem za praćenje učinka Food 2030 programa, ali i njegovih lokalnih refleksija.
Za lokalne inicijative — bilo da su zadruge, digitalni inovacijski hubovi, centri za edukaciju, škole ili opštine — ovaj dokument je poziv za strateško razmišljanje i uključivanje. Food 2030 nije zamišljen kao udaljena politika, već kao otvoreni okvir u kojem sela igraju ključnu ulogu kao proizvođači znanja, identiteta, inovacije i hrane.
Upravo zadruga može biti konkretni alat promjene: ona okuplja mlade, omogućava transfer znanja i stvara prostor za testiranje novih modela — od fermentacije i kratkih lanaca, do digitalnih mapa i cirkularnih rješenja.
Zaključak: Hrana je više od hrane
Hrana je infrastruktura, kulturni kod i alat za transformaciju društva. Ova publikacija podsjeća da se promjena ne dešava sama — ona se gradi kroz saradnju, znanje i lokalnu inicijativu.
Ako želimo da selo postane prostor budućnosti, moramo prepoznati njegov potencijal u svakom receptu, sirupu, pilot projektu i otvorenom pozivu.
📘 Kompletan izvještaj (PDF) možete pronaći ovdje:
Shaping the Future of Food Research and Innovation – European Commission
Published: 2025
Corporate author(s): Directorate-General for Research and Innovation (European Commission)
Personal author(s): Duncan, Jessica
