Kako da pomognemo malim proizvođačima-9 ciljeva nove Zajedničke poljoprivredne politike EU
U tišini evropskih polja, dok se generacije farmera bore s izazovima klime, tržišta i demografije, Evropska unija je povukla potez koji bi mogao trajno promijeniti pejzaž ruralne Evrope. Nova Zajednička poljoprivredna politika (ZPP) za period 2023–2027 nije samo reformisana – ona je redefinisana.
Zaboravite suhoparne slogane o „subvencijama“ i „programskim mjerama“. Ova verzija ZPP-a ima devet jasno definisanih ciljeva. I što je najvažnije – svi oni odgovaraju na pitanja koja se sve češće čuju i u evropskom selu, i u urbanim centrima: Kako da imamo hranu koja ne uništava planetu? Kako da pomognemo malim proizvođačima? Kako da zadržimo život na selu?
U nastavku donosimo pregled svakog cilja – i šta on zapravo znači u praksi.
1. Podržati prihode poljoprivrednika i ekonomsku održivost
Ovo je osnovni stub ZPP-a, ali sada sa novim nijansama. Više nije dovoljno samo osigurati dohodak – sada se postavlja pitanje kome i kako da ta podrška bude pravednija.
ZPP 2023–2027 stavlja poseban naglasak na redistributivne isplate – što znači više sredstava za male i srednje proizvođače, uz ograničenja za velike sisteme.
U svijetu gdje cijene repromaterijala rastu, a klimatski rizici sve više utiču na prinose, stabilan dohodak nije luksuz, već uslov opstanka.
2. Povećati konkurentnost i podstaći održivu produktivnost
Evropska poljoprivreda mora ostati konkurentna – ali ne nauštrb planete. Novi ZPP traži balans: kako proizvoditi dovoljno, ali pametnije.
Fokus je na digitalizaciji, inovacijama i preciznoj poljoprivredi, koja koristi resurse efikasno, smanjuje otpad i štedi vodu.
Ovo uključuje i ulaganja u nove tehnologije, ali i podršku prijenosu znanja – jer nije svaka farma tehnološki start-up, ali svaka može naučiti nešto novo.
3. Poboljšati položaj poljoprivrednika u lancu vrijednosti
Ko zaista profitira od hrane koju kupujemo? ZPP 2023–2027 prepoznaje da poljoprivrednici često ostaju na kraju lanca, sa najmanjim udjelom u zaradi.
Zato se podržavaju:
- zadruge i proizvođačke organizacije,
- lokalne tržne strukture,
- krajnosti u nepoštenim trgovačkim praksama.
Cilj je da farmer ne bude samo „proizvođač“, nego i aktivni učesnik u odlučivanju o tome gdje, kako i po kojoj cijeni njegova roba ide dalje.
4. Doprinijeti klimatskoj neutralnosti i ublažavanju klimatskih promjena
Ovo je možda i najambiciozniji cilj. Poljoprivreda je i žrtva i uzrok klimatskih promjena – i zato mora postati dio rješenja.
ZPP sada uvodi ekosheme kao obaveznu komponentu – dobrovoljne zelene prakse za koje farmeri dobijaju dodatne podsticaje.
To uključuje: smanjenje emisija, očuvanje tresetišta, sadnju zaštitnih pojaseva i upotrebu agrošumarskih sistema. Sve više se traži karbonski pametna farma.
5. Promovisati održivo upravljanje prirodnim resursima i zaštitu biodiverziteta
Tlo, voda i bioraznolikost su temelj poljoprivrede. ZPP sada to prepoznaje ne samo u riječima, već i kroz finansijske podsticaje za očuvanje resursa.
Aktivnosti poput očuvanja vlažnih staništa, rotacije usjeva, smanjenja upotrebe pesticida i gnojiva postaju standard – ne izuzetak.
U mnogim državama članicama, održiva upotreba zemljišta postaje uslov za pristup bilo kakvoj podršci iz ZPP-a.
6. Unaprijediti dobrobit životinja i povećati ekološku proizvodnju
Evropski potrošači sve više traže proizvode koji dolaze iz farmi sa visokim standardima dobrobiti životinja. ZPP to sada i institucionalno podržava.
- Podrška ide proizvođačima koji prelaze na humanije sisteme uzgoja.
- Jačaju se kontrole, standardi i nadzor, ali i nagrade za dobrovoljne prakse.
Takođe, ekološka proizvodnja više nije niša – cilj EU je da do 2030. godine 25% obradivih površina bude pod organskom proizvodnjom.
7. Privući mlade i podstaći generacijsku obnovu ruralnih područja
Jedan od najvećih izazova evropske poljoprivrede: starosna struktura. Prosječan evropski farmer ima preko 57 godina.
ZPP sada zahtijeva da svaka država članica izdvoji najmanje 3% sredstava za mlade poljoprivrednike – u vidu direktnih plaćanja, investicija i savjetodavne podrške.
Osim finansijske pomoći, tu su i programi mentorstva, pristup zemljištu i olakšan pristup kreditima.
8. Jačati društvenu i ekonomsku strukturu ruralnih područja
Ruralni razvoj nije samo pitanje poljoprivrede. Potrebna su radna mjesta, infrastruktura, digitalna povezanost i usluge.
ZPP je povezan s politikama kohezije i fondovima za ruralni razvoj, čime se omogućava:
- podrška društvenim preduzećima,
- ulaganja u energetski efikasne objekte,
- razvoj kratkih lanaca snabdijevanja i ruralnog turizma.
Cilj je da selo postane mjesto izbora – ne bijega.
9. Modernizacija sektora znanjem, inovacijama i digitalnim alatima
Bez znanja nema održive tranzicije. ZPP uvodi AKIS – sistem za poljoprivredno znanje i inovacije, koji povezuje sve relevantne aktere: od istraživača, preko savjetodavnih službi, do samih proizvođača.
Fokus je na širenju digitalnih rješenja, edukaciji, pilot projektima i saradnji sa univerzitetima i istraživačkim centrima.
Svi moraju biti uključeni – jer znanje koje se ne dijeli, brzo zastari.
Zaključak: politika koja postavlja pitanja budućnosti
ZPP 2023–2027 ne donosi revoluciju preko noći, ali postavlja jasan kurs ka održivosti, otpornosti i većoj pravdi u sektoru. Svaki od devet ciljeva proističe iz realnih problema i otvara prostor za rješenja koja nisu ni laka ni jeftina, ali su – dugoročno – neophodna.
Budućnost evropskog sela neće graditi samo traktori, već i ideje. A ova politika, prvi put nakon dugo vremena, priznaje upravo to.
