Klima Prijedora je umjereno kontinentalna. Minimalne temperature dosežu do -20 °C, a maksimalne do +40 °C. Prosječna godišnja temperatura iznosi 11 °C. Tokom godine prosječno 80 dana temperatura prelazi 25 °C, a prosječno 90 dana pada ispod 0 °C.
Slika 1. Promjene u godišnjim prosječnim temperaturama i godišnjoj količini padavina u BiH (za period 1981–2010 u odnosu na period 1961–1990) (Izvor: Trbić i sar. 2013)
Prosječan broj sunčanih dana je 60. Prosječna količina padavina iznosi 979 mm, snijeg pada u prosjeku 26 dana, a na tlu se zadržava oko 45 dana. Zbog velike površine ribnjaka Saničani, širokog pojasa rijeke Sane te samog reljefa prijedorskog polja, magla se registruje u prosjeku oko 80 dana godišnje.
Osnovna obilježja klimatskih prilika u Bosni i Hercegovini poslednjih godina mogu se okarakterisati kao nepovoljnija u odnosu na višegodišnje prosjeke. U desetogodišnjem periodu samo dvije godine bile su sa prosječnim klimatskim parametrima, dok su ostale godine bile karakteristične po ekstremnim pojavama (jake suše, olujni vjetrovi, grad, mraz, poplave i slično). U petogodišnjem periodu samo jedna godina je bila prosječna po klimatskim uslovima, dok su dvije godine bile poplavne, tri godine sušne, dvije godine zabilježen je kasni mraz, a dvije godine olujno nevrijeme. Ako se mjesečne varijacije svedu na godišnje prosječne za cijelu BiH, zaključak je da se prosječna mjesečna temperatura povećava. Padavine se značajno smanjuju i u zadnjim godinama kreću se oko 1.000 lit/m2. Iako je interval osmatranja kratak, očito je da se i u kratkom periodu dešavaju značajne varijacije klime, sa općom tendencijom da prosječna temperatura raste, a da se prosječne padavine smanjuju.
Iako izvori o prognozama promjene klime za područje BiH nisu brojni, Trbić i sar. (2022) dali su kvalitetne analize koje se mogu koristiti za predviđanje uticaja klimatskih promjena na domaću poljoprivrednu proizvodnju. Za prognozu promjene klime koriste se regionalni klimatski modeli kao što su RCP2.6, RCP4.5, RCP6.0 i RCP8.5.0. Najekstremniji scenario RCP8.5 izabran je u odnosu na ostale iz praktičnog razloga što su klimatske promjene i klimatski ekstremi bili veoma izraženi tokom 21. vijeka. Temperature vazduha u najvećim gradovima (Sarajevo, Banja Luka i Mostar) već su porasle iznad 1,2 °C u odnosu na klimatski normal 1961–1990. Tokom 2011. godine, količina padavina na godišnjem nivou bila je 40% niža od prosjeka (period 1961–1990), a tokom ljetne sezone bila je niža za čak 60%. Pored toga, očekivane promjene u broju ljetnih dana i dana sa pojavom snijega već se dešavaju, iako se projekcije za prvi vremenski horizont odnose na period 2011–2040. Kvalitet u klimatskim ekstremima postaje sve izraženiji i češći, a neke promjene vezane za značajan očekivani deficit vode, izražene su naročito u ljetnjoj sezoni.
Slika 2. Promjena srednjih godišnjih i sezonskih (DJF – zima, MAM – proljeće, JJA – ljeto i SON – jesen) temperatura vazduha za periode 2011–2040, 2041–2070 i 2071–2100 u odnosu na period 1971–2000, prema budućem klimatskom scenariju RCP8.5 (Izvor: Trbić i sar, 2022)
Promjene indeksa ljetnih dana (TX > 25 °C) odnosi se na broj ljetnih dana sa maksimalnim temperaturama višim od 25 °C. Za period 2011–2040, promjena indeksa na godišnjem nivou je +5 dana u dijelovima teritorije sa većom nadmorskom visinom, zatim oko +10 dana u sjevernim dijelovima i preko 15 dana na jugu zemlje. Za period 2041–2070, promjene se kreću od 15 do 40 dana sa sličnom geografskom distribucijom. Sjeverni dijelovi teritorije imaju promjenu od oko 30 dana, dok na jugu teritorije promjene su preko 40 dana. Ljetnja sezona ima promjene u rasponu od 10 do 30 dana.
Promjene u srednjim sezonskim i srednjim godišnjim akumuliranim padavinama. Prema modelu, samo za budući period 2011–2040, većina teritorije ima pozitivnu anomaliju godišnjih prosječnih padavina, pri čemu veći dio teritorije ima anomaliju od +5%. Međutim, prethodna istraživanja već su ukazala na neredovan pluvijometrijski režim i raspodjelu padavina. Tokom posljednje dvije decenije, broj suvih dana se povećavao, a broj dana sa intenzivnim padavinama je takođe porastao. Ove pojave, zajedno sa porastom temperatura, uzrokovaće intenzivnije i ekstremnije suše, naročito tokom ljetnjeg perioda. Drugim riječima, količina godišnjih padavina će se povećati, ali će kiše nedostajati tokom ljetnih mjeseci.
Promjene u srednjoj visini snježnog pokrivača. Za period 2011–2040, promjene u prosječnoj visini snježnog pokrivača za period novembar–april kreću se od −40% na sjeveru do −80% na jugu, u odnosu na vrijednosti iz referentnog perioda 1971–2000. Za period 2011–2040, promjena u broju dana sa snježnim pokrivačem, za oba analizirana sezona, najmanja je za centralne dijelove teritorije i iznosi oko −40%, dok je na sjeveru promjena oko -50%.
Očekivane klimatske promjene prema klimatskom scenariju RCP8.5 ukazuju na smanjenje ukupnih prosječnih padavina, naročito tokom ljetnjeg perioda, povećanje prosječnih godišnjih temperatura, toplije zime sa smanjenom pojavom snijega i povećan broj ljetnjih dana. Takve promjene će izazvati intenzivne promjene u agro-ekološkim uslovima u Bosni i Hercegovini. Već se bilježi povećanje intenziteta i učestalosti ekstremnih klimatskih događaja (suše, poplave, talasi vrućine itd.), koji će, prema klimatskom scenariju RCP8.5, u budućnosti postati još izraženiji.
Ovo se posebno odnosi na smanjenje prosječnih padavina. Tokom 2012. godine, došlo je do smanjenja prosječnih padavina za 40% godišnje i 60% tokom ljeta. Iako se takvo ekstremno smanjenje, prema klimatskom scenariju RCP8.5, očekuje samo na kraju XXI vijeka, jasno je da već imamo veoma ekstremne godine.