Šta je Landsat program?
Landsat je najduži kontinuirani program daljinskog snimanja Zemlje, pokrenut 1972. godine od strane NASA-e i US Geological Survey-a (USGS). Ovaj program omogućava prikupljanje satelitskih snimaka Zemljine površine koje se koriste u različitim industrijama, od urbanog planiranja do ekoloških istraživanja. Jedna od najvažnijih primjena Landsat podataka je u poljoprivredi, gdje poljoprivrednici i istraživači koriste satelitske slike kako bi poboljšali produktivnost i smanjili uticaj na okolinu.
Kako Funkcioniše Landsat Program?
Landsat sateliti koriste multispektralne kamere koje snimaju Zemljinu površinu u različitim dijelovima elektromagnetnog spektra, uključujući vidljivi, infracrveni i termalni opseg. Slike se prikupljaju u redovnim vremenskim intervalima, pružajući dugoročne podatke o promjenama u zemljišnom pokrivaču, vegetaciji i poljoprivrednim praksama.
Primjena Landsat programa u poljoprivredi
1. Praćenje zdravlja usjeva
Landsat omogućava poljoprivrednicima praćenje zdravlja usjeva pomoću indeksa vegetacije, kao što je Normalizovani Diferencijalni Vegetacijski Indeks (NDVI). Ovi indeksi analiziraju refleksiju sunčeve svjetlosti na površini biljaka, pružajući podatke o vitalnosti biljaka, stresu uzrokovanom sušom ili štetočinama, te kvalitetu zemljišta. Podaci dobijeni na ovaj način omogućavaju brzu identifikaciju problema i precizno prilagođavanje upravljanja usjevima.
2. Optimizacija navodnjavanja
Koristeći termalne snimke iz Landsat satelita, poljoprivrednici mogu pratiti nivo vlage u zemljištu i identifikovati područja sa prekomjernom ili nedovoljnom vlagom. Ova tehnologija omogućava optimizaciju navodnjavanja, što rezultira smanjenjem potrošnje vode i smanjenjem troškova, a istovremeno poboljšava prinose.
3. Praćenje erozije i degradacije zemljišta
Landsat program je koristan za dugoročno praćenje promjena u korištenju zemljišta i njegovoj eroziji. Poljoprivrednici mogu koristiti ove podatke kako bi identifikovali područja koja su podložna eroziji i implementirali mjere za očuvanje zemljišta, kao što su sadnja zaštitnih pojaseva ili primjena No-Till tehnika.
4. Procjena prinosa
Na osnovu Landsat podataka, moguće je procijeniti potencijalni prinos usjeva na različitim poljima. Kombinacija ovih podataka s drugim informacijama, kao što su vremenski uslovi i osobine zemljišta, omogućava donošenje odluka o izboru đubriva, normi, strategiji đubrenja, kao i vremenu žetve i optimizaciji upotrebe drugih resursa (mašine, ljudi, repromaterijal).
5. Detekcija korova, bolesti i štetočina
Satelitski podaci takođe mogu pomoći u detekciji područja gdje su prisutni korovi, bolesti ili štetočine. Ovi podaci omogućavaju ciljanu primijenu pesticida ili prirodnih predatora, što smanjuje troškove i negativan uticaj na okolinu.
Korištenje produkata
Landsat produkti, uključujući slike i analize vegetacije, dostupni su besplatno putem platformi kao što je USGS Earth Explorer, gdje korisnici mogu preuzeti i analizirati satelitske podatke za svoje potrebe.
Budućnost programa
NASA i USGS planiraju nastavak Landsat misija, a očekuje se lansiranje satelita Landsat Next početkom 2030-ih godina. Landsat Next će donijeti značajna poboljšanja u odnosu na prethodne misije, sa većom prostornom i spektralnom rezolucijom, kao i češćim snimanjem.
Očekuje se da će Landsat Next obuhvatiti 26 spektralnih opsega, što je znatno više u odnosu na 11 opsega iz Landsat 9 misije. Povećan broj spektralnih opsega omogućit će detaljniju analizu zdravlja biljaka, nivoa vlage i kvaliteta tla. Veća prostorna rezolucija će poboljšati preciznost detekcije promjena na manjim parcelama, što je posebno korisno za preciznu poljoprivredu.
Jedan od ključnih ciljeva Landsat Next misije je omogućavanje češćih snimanja, sa mogućnošću prekrivanja svake lokacije na Zemlji svakih 6 do 8 dana. Ova poboljšanja će omogućiti poljoprivrednicima pravovremenije reakcije na promjene u uvjetima usjeva i okoliša.
