living lab

Living lab: Interaktivne zajednice za klimatske akcije

Projekat se realizuje kroz mrežu osam živih laboratorija smeštenih u Amsterdamu, Barseloni, Bolonji, Dablinu, Đenovi, Haseltu, Jerusalimu i Uagaduguu u Zapadnoj Africi.

ITree predstavlja
4 min čitanja
Foto: change-project.eu

Da bi se postigli ciljevi Evropskog zelenog dogovora, Evropskog klimatskog pakta i Evropske strategije za biodiverzitet do 2030. godine, neophodno je aktivno učešće građana. Projekat I-CHANGE, finansiran od strane Evropske unije, nastoji da uključi građane u borbu protiv klimatskih promjena i zaštitu životne sredine, osnažujući ih kroz praktično učešće i promenu ponašanja.

Osnovni koncept projekta

I-CHANGE veruje da građani i civilno društvo igraju centralnu ulogu u sprovođenju mera zaštite životne sredine i klimatskih akcija. Direktno uključivanje građana je ključno za postizanje stvarnih promjena ponašanja ka održivijim obrascima. Projekat se bavi izazovima u oblasti životne sredine i klime iz dve perspektive:

  1. Osnaživanje građana putem znanja stečenog kroz praktično učešće u praćenju i proceni ekoloških podataka.
  2. Razumevanje uticaja pojedinačnih izbora na životnu sredinu, uključujući ponašanje, životni stil i potrošnju, i njihovih posledica na okolinu.

 

Living Lab/Živi laboratoriji: Učenje kroz praktično iskustvo

Projekat se realizuje kroz mrežu osam živih laboratorija smeštenih u Amsterdamu, Barseloni, Bolonji, Dablinu, Đenovi, Haseltu, Jerusalimu i Uagaduguu u Zapadnoj Africi. Ovi živi laboratoriji koriste model kvadriplegije, koji povezuje vladu, industriju, akademsku zajednicu i civilno društvo, omogućavajući građanima da uče o klimatskim promenama i ekološkim opasnostima kroz interakciju i saradnju.

Na primer, u Amsterdamu su građani prikupljali podatke o temperaturi u domovima kako bi informisali donosioce politika o dizajnu zgrada. U Bolonji je fokus bio na kvalitetu vazduha, energetskoj efikasnosti zgrada i održivom transportu. U Dablinu, jedan od najzagušenijih gradova u Evropi, projekat je uključio škole za prikupljanje podataka o saobraćajnim obrascima, dok su u Uagaduguu učesnici istraživali uticaj jakih kiša na poplave i upravljanje otpadom.

Tehnologija u rukama građana

Tehnologija igra ključnu ulogu u omogućavanju građanima da se angažuju u nauci. Projekat I-CHANGE koristi razne alate za prikupljanje podataka, uključujući MeteoTracker, Smart Citizen Kit i digitalne kamere. MeteoTracker je mini meteorološka stanica koja prikuplja podatke iz pokretnih vozila, dok Smart Citizen Kit omogućava monitoring okoline prikupljanjem podataka o temperaturi, vlažnosti, buci i svetlosti. Digitalne kamere omogućavaju građanima da postanu “građanski naučnici”, prikupljajući fotografije koje doprinose razumevanju klimatskih promena i podizanju svesti o ekološkim pitanjima.

Platforme i alati za promjenu ponašanja

Pored tehnologije, I-CHANGE razvija platformu Environmental Impact Hub, koja prikuplja različite vrste podataka, uključujući one prikupljene od strane građana u živim laboratorijima, i čini ih dostupnim građanima, lokalnim donosiocima odluka i drugim akterima u društvu. Hub objašnjava razne opasnosti sa kojima se suočavamo globalno i povezuje ovo znanje sa potencijalnim uticajima i preporukama za građane kako da se prilagode ili ublaže ove opasnosti.

Projekat takođe promoviše korišćenje I-CHANGE dashboarda i aplikacije Challenge Yeti, koja prati ugljenični otisak korisnika i podstiče promenu ponašanja kroz mehanizme nagrađivanja i igre. Ovi alati omogućavaju građanima da kvantifikuju svoj uticaj na životnu sredinu i usvajaju nove, održive navike.

Zajednički cilj za bolju budućnost

I-CHANGE je projekat koji teži da kroz učešće građana stvori održiviju i ekološki svesnu budućnost. Kroz direktnu interakciju, tehnologiju i obrazovanje, građani su osnaženi da preduzmu konkretne akcije za smanjenje svog ekološkog otiska i podrže prilagođavanje klimi. Uključivanje građana u nauku i prikupljanje podataka ne samo da doprinosi oblikovanju politika, već i stvara društvenu inovaciju koja može transformisati naše zajednice ka održivijem načinu života.

Izvor/ReferenceProjekatCordis
Podijelite ovaj članak