Regenerativna poljoprivreda – Zašto je regeneracija važna?

Poljoprivreda se nalazi na prekretnici. Klimatske promjene, degradacija zemljišta, rast cijena inputa i potreba za zdravijom hranom stvaraju pritisak na farmere širom Evrope – ali i nude novu priliku. Jedan od odgovora na ove izazove dolazi u obliku regenerativne poljoprivrede – pristupa koji ne samo da osigurava proizvodnju hrane, već i obnavlja zemljište, smanjuje emisije i jača ruralne zajednice.

Najnovija evropska studija, koju podržava EIT Food kroz inicijativu EARA – European Alliance for Regenerative Agriculture, pokazala je da ova promjena nije samo teorija, već praksa koja već daje rezultate na terenu.

Rezultati studije: Brojevi koji mijenjaju percepciju

Najveće evropsko istraživanje regenerativne poljoprivrede obuhvatilo je 78 farmi u 14 zemalja i uporedilo njihove rezultate sa nacionalnim i regionalnim prosjecima. Zaključci su revolucionarni:

• 62% manje sintetičkog azotnog đubriva
• 76% manje pesticida po hektaru
• 27% veća ukupna produktivnost sistema (Regenerating Full Productivity Index)
• Do 84% poljoprivrednih emisija EU moglo bi se smanjiti već u prvim godinama tranzicije

Ovi rezultati potvrđuju ono što mnogi pioniri regenerativne poljoprivrede već znaju – moguće je proizvoditi dovoljno hrane uz manje hemikalija, pri tome čuvajući zemljište i povećavajući otpornost farmi.

Primjeri sa terena govore najviše:

• U Švicarskoj su proizvođači šećerne repe smanjili upotrebu mineralnih inputa za više od 60% bez gubitka prinosa.
• U Grčkoj je jedan projekat sintropijske agrošume ostvario 280% veće prinose u odnosu na konvencionalne sisteme – bez pesticida i vještačkih đubriva.

Šta je regenerativna poljoprivreda?

Za razliku od konvencionalne poljoprivrede, čiji je fokus na maksimalnom prinosu, regenerativna poljoprivreda ima širi cilj: obnavljanje ekosistema. To podrazumijeva:

• povećanje organske materije u zemljištu,
• smanjenje erozije i zbijenosti tla,
• rotaciju usjeva i međuusjeve koji hrane zemljište,
• agrošumarstvo i sintropijske sisteme koji spajaju poljoprivredu i prirodne procese,
• smanjenje zavisnosti od pesticida i mineralnih đubriva,
• očuvanje bioraznolikosti i prirodnih resursa.

Krajnji rezultat su otpornija tla, zdravije biljke i stabilniji prinosi, čak i u uslovima klimatskih promjena.

Četvrta poljoprivredna revolucija

Simon Kraemer, jedan od lidera inicijative, ovu transformaciju naziva: 

Četvrta poljoprivredna revolucija je ovdje.

Prve tri revolucije bile su:

1. Mehanizacija – prelazak sa ručnog rada i životinja na traktore i mašine.
2. Zelena revolucija – uvođenje visokoprinosnih sorti i mineralnih đubriva.
3. Digitalna poljoprivreda – precizno upravljanje uz pomoć satelita, senzora i algoritama.

Četvrta revolucija – regenerativna poljoprivreda – spaja najbolje od prethodnih, ali stavlja u fokus prirodne procese i održivost.

EIT Food i inicijativa EARA

EIT Food je vodeća evropska inicijativa za inovacije u sektoru hrane, podržana od strane Evropskog instituta za inovacije i tehnologiju (EIT). Misija EIT Food-a je da se izgradi inovativan, održiv i pouzdan prehrambeni sistem, koji će proizvoditi zdraviju hranu i jačati ekonomiju u Evropi.

Kroz mrežu univerziteta, istraživačkih instituta, kompanija i startupa, EIT Food povezuje cijeli lanac vrijednosti – od poljoprivrednika do potrošača.

Jedna od njihovih ključnih inicijativa je EARA – European Alliance for Regenerative Agriculture, savez farmera, istraživača i inovatora koji rade na tome da se regenerativne prakse brže prošire Evropom.

EARA pruža:

• istraživačku podršku i prikupljanje podataka,
• finansijsku podršku farmerima koji prelaze na regenerativne sisteme,
• edukaciju i obuke,
• umrežavanje i razmjenu znanja između farmera iz različitih zemalja.

Šta to znači za farmere u jugoistočnoj Evropi?

Iako se većina primjera odnosi na zapadnoevropske zemlje, poruke su univerzalne i posebno relevantne za naš region:

1. Troškovi proizvodnje mogu se smanjiti. Manja upotreba pesticida i đubriva znači manje zavisnosti od uvoza i manji trošak po hektaru.
2. Zdravlje zemljišta = stabilnost prinosa. Regenerativne prakse povećavaju otpornost na sušu i poplave, što je presudno u uslovima klimatskih promjena.
3. Potrošači traže organsko i lokalno. Iako organski proizvodi trenutno čine manje od 5% tržišta u BiH, potražnja raste iz godine u godinu.
4. Podrška EU fondova. Programi poput Horizon Europe, Interreg projekata i EIT Food grantova već finansiraju pilot-farme i startupe u regionu.

Pitanje za budućnost: Kako ubrzati tranziciju?

Regenerativna poljoprivreda već ima dokaze, ali da bi postala dominantna praksa, potrebno je:

• više edukacije za farmere,
• podsticaji od strane vlada i EU programa,
• bolja tržišna povezanost proizvođača i potrošača,
• smanjenje rizika kroz osiguranje i garantne fondove,
• udruživanje farmera u zadruge i klastere radi zajedničke prodaje i marketinga.

Evropa je već krenula u „četvrtu poljoprivrednu revoluciju“. Brojevi iz studije jasno pokazuju da regenerativna poljoprivreda ne znači manje hrane, već pametniju proizvodnju. Ona donosi manje troškove, zdravije zemljište, niže emisije i stabilniju budućnost za ruralne zajednice.

Za farmere u Bosni i Hercegovini i cijelom regionu, ovo je prilika da se uključe u pokret koji će oblikovati poljoprivredu narednih decenija.

Pogledajte originalni LinkedIn post sa detaljima i pričama farmera širom Evrope:
(ovdje ubaciti embed LinkedIn posta)

💡 Pitanje za vas: Šta bi, po vašem mišljenju, najviše pomoglo našim farmerima da pređu na regenerativnu poljoprivredu – edukacija, subvencije ili bolji pristup tržištu?

---

 Reference:

• EIT Food – eitfood.eu
• European Alliance for Regenerative Agriculture (EARA) – EIT Food EARA
• Kraemer, S. (2025). The 4th Agricultural Revolution
• Rezultati studije regenerativne poljoprivrede (2025), farmer-led benchmarks
• EIT Climate & Food reports (2024–2025)