ŠTA JE REGENERATIVNA POLJOPRIVREDA

Jedan od uspješnih primjera organiziranog pristupa ovoj praksi je Savez za regenerativnu poljoprivredu Srbije. Ovaj Savez ima za misiju identifikaciju i rješavanje izazova sa kojima se poljoprivrednici susreću prilikom prelaska na regenerativne metode.

ITree predstavlja
3 min čitanja
Foto ilustracija

ŠTA JE REGENERATIVNA POLJOPRIVREDA?

Regenerativna poljoprivreda je novi, ali zapravo drevni pristup proizvodnji hrane, koji se temelji na prirodnim procesima i očuvanju ekosistema. Umjesto da iscrpljuje zemljište, ovaj način poljoprivrede obnavlja zemljište, povećavajući njegovu plodnost, snagu i biološku raznovrsnost. Ukratko, radi se o tome da vratimo zemlji ono što smo joj uzeli, a zauzvrat dobijemo zdravije proizvode i sigurniju budućnost za generacije koje dolaze.

Otvoren poziv za projekte
Foto ilustracija

Ključni principi regenerativne poljoprivrede uključuju minimalno ili nikakvo oranje, raznoliku rotaciju usjeva, korištenje pokrovnih biljaka koje štite tlo od erozije, kao i primjenu prirodnih organskih dodataka poput komposta. Ovim pristupom ne samo da se održava kvaliteta zemljišta, nego se ono kontinuirano unapređuje.

ZAŠTO BAŠ REGENERATIVNA POLJOPRIVREDA?

Tradicionalni načini obrade zemlje često rezultiraju iscrpljivanjem tla, smanjenjem prinosa i slabijom otpornošću biljaka na ekstremne vremenske uslove poput poplava ili suša. Klimatske promjene dodatno pogoršavaju ove probleme, čineći proizvodnju hrane sve težom i neizvjesnijom.

Regenerativna poljoprivreda pruža rješenja upravo za ove izazove. Ona jača strukturu zemljišta, povećava njegov kapacitet zadržavanja vode i hranjivih materija, te čini usjeve otpornijim na ekstremne uvjete. Također, ovakav pristup doprinosi smanjenju emisije štetnih gasova, čime poljoprivrednici postaju dio rješenja klimatske krize.

Regenerativna poljoprivreda
Foto ilustracija

PREDNOSTI I NEDOSTACI REGENERATIVNE POLJOPRIVREDE

Prednosti regenerativne poljoprivrede su brojne: očuvanje i poboljšanje kvalitete zemljišta, povećanje bioraznolikosti, smanjenje troškova proizvodnje kroz smanjenu potrebu za umjetnim đubrivima i pesticidima, kao i povećana otpornost usjeva na klimatske promjene. Međutim, postoje i određene prepreke koje treba prevazići, kao što su početne investicije, potreba za dodatnom edukacijom poljoprivrednika, kao i moguće kratkoročno smanjenje prinosa tokom prelaznog perioda.

Zdravo zemljište
Foto ilustracija

DOBAR PRIMJER IZ PRAKSE – SAVEZ ZA REGENERATIVNU POLJOPRIVREDU SRBIJA

Jedan od uspješnih primjera organiziranog pristupa ovoj praksi je Savez za regenerativnu poljoprivredu Srbije. Ovaj Savez ima za misiju identifikaciju i rješavanje izazova sa kojima se poljoprivrednici susreću prilikom prelaska na regenerativne metode. Također, Savez povezuje poljoprivrednike sa drugim relevantnim akterima poput tržišta, stručnjaka i institucija, kako bi zajedno stvarali bolje uvjete za primjenu regenerativne poljoprivrede.

Cilj Saveza je povećanje broja regenerativnih poljoprivrednika kroz edukaciju, umrežavanje i pružanje praktične podrške. Poljoprivrednici kroz članstvo mogu očekivati pristup znanju i praktičnim savjetima, učešće u demonstracijama uspješnih praksi, kao i pomoć u otvaranju novih tržišnih prilika.

Zajednički djelujući, regenerativna poljoprivreda postaje put ka održivoj budućnosti, gdje zemlja nije samo resurs koji koristimo, već partner kojeg poštujemo.

Podijelite ovaj članak