Tehnologija u poljoprivredi: perspektiva malih proizvođača u BiH

Tehnologija u poljoprivredi

Poljoprivreda u Bosni i Hercegovini (BiH) suočava se sa nizom izazova, ali i mogućnosti, koje bi mogla donijeti primjena savremenih tehnologija. U Strateškom planu ruralnog razvoja Bosne i Hercegovine za period 2023-2027, jasno se navode faktori koji oblikuju trenutnu situaciju u sektoru poljoprivrede. Kroz SWOT analizu, plan prepoznaje kako snage i slabosti, prilike i pretnje mogu uticati na implementaciju tehnologija u malim poljoprivrednim gazdinstvima.

Da li je tehnologija nužnost ili luksuz?

Poljoprivreda u BiH i dalje se oslanja na tradicionalne metode rada, dok je u isto vrijeme suočena sa potrebom za modernizacijom. U SWOT analizi, jasno se prepoznaje nekoliko ključnih slabosti koje mali poljoprivrednici moraju prevazići kako bi efikasno uveli nove tehnologije.

Slabosti (SWOT analiza)

1. Finansijska ograničenja i pristup kapitalu: Malim poljoprivrednicima u BiH nedostaju finansijska sredstva da ulažu u napredne tehnologije. Prema SWOT analizi, veliki broj poljoprivrednika ima nizak prihod, a dostupnost kredita i subvencija nije dovoljno široka da bi se podstakla veća ulaganja u tehnologiju. U ovom kontekstu, tehnologija postaje luksuz koji siromašniji poljoprivrednici jednostavno ne mogu sebi priuštiti.
2. Nedostatak infrastrukture: U mnogim ruralnim područjima BiH, infrastruktura je nedovoljna za implementaciju novih tehnologija. Na primer, problem sa internetom, elektroenergetskom mrežom i pristupom modernim uređajima može ometati efikasnu upotrebu tehnologije u poljoprivredi.
3. Zastarjeli metod proizvodnje: Prema analizama iz plana, BiH se suočava sa velikim zastojem u modernizaciji poljoprivredne proizvodnje, posebno u manjim gazdinstvima. Većina farmi koristi tradicionalne tehnike koje ne omogućavaju uvođenje naprednih poljoprivrednih tehnologija. Za mnoge poljoprivrednike, „digitalizacija“ i „precizna poljoprivreda“ zvuče kao daleki koncepti, što predstavlja izazov u implementaciji modernih tehnologija.

Pretnje (SWOT analiza)

1. Klimatske promjene: Jedna od najvećih prijetnji  za poljoprivrednu proizvodnju u BiH su klimatske promjene. Iako tehnologije mogu pomoći u adaptaciji (kao što su pametni sistemi za navodnjavanje), ubrzane klimatske promene mogu učiniti ulaganje u tehnologiju rizičnim, jer povrat na investicije nije siguran u nepredvidivim uslovima.
2. Nedostatak obrazovanja i obuke: Iako tehnologije mogu donijeti  koristi, postoji veliki jaz u obrazovanju i obuci poljoprivrednika u BiH. Prema SWOT analizi, edukacija o novim tehnologijama nije dovoljna, a mnogi poljoprivrednici nemaju potrebnu obuku da efikasno koriste napredne tehnologije. Ovo može usporiti širu primenu tehnologije na farmama.

Prakse u EU: Kako mala gazdinstva prilaze tehnologiji?

EU se suočava sa sličnim izazovima kada je u pitanju modernizacija poljoprivrede. Međutim, u EU postoje strategije koje podržavaju male poljoprivrednike u implementaciji novih tehnologija. Na primjer, u nekim zemljama poput Holandije i Danske, male farme su sposobne da koriste napredne tehnologije zahvaljujući značajnim subvencijama i poreskim olakšicama koje omogućavaju prenos tehnologije. Takođe, postoji mnogo programa edukacije koji pomažu poljoprivrednicima da bolje razumiju kako da integrišu tehnologiju u svoje poslovanje.

Međutim, postoji i druga strana medalje. U mnogim EU zemljama, iako subvencije postoje, male farme često ne mogu da isprate brzinu promjena. Prilagođavanje tehnologijama koje se brzo razvijaju može postati izazov za poljoprivrednike sa malim prihodima koji nemaju pristup obuci ili jednostavno nemaju sredstva da investiraju u tehnologiju, uprkos subvencijama. U nekim slučajevima, smanjenje broja manjih poljoprivrednika izazvano uvođenjem velikih tehnologija dovodi do brže koncentracije zemljišta u rukama većih proizvođača, što može dovesti do nestabilnosti na tržištu.

Kritički pogled: Tehnologija iz ugla malog poljoprivrednika

Za većinu malih poljoprivrednika u BiH, ulaganje u novu tehnologiju nije nužnost, već opcija koju ne mogu sebi priuštiti. Bez stabilne ekonomske baze, tehnologija postaje luksuz, a ne alat za poboljšanje produktivnosti. Na primer, poljoprivrednici u BiH suočavaju se sa niskim prihodima, koji nisu dovoljni da pokriju osnovne životne troškove, a kamoli da ulažu u skupe tehnologije. Za mnoge od njih, pitanje je kako da prežive od godine do godine, a ne kako da integrišu dronove ili pametne sisteme za navodnjavanje.

Prema SWOT analizi Strateškog plana ruralnog razvoja BiH, postoji značajan jaz između velikih i malih farmi u pogledu kapaciteta za implementaciju tehnologija. Iako subvencije i evropska pomoć mogu pružiti neke šanse, u praksi je mnogo složenije implementirati ove tehnologije na malim farmama. Samo one farme koje imaju dovoljno kapitala i resursa mogu iskoristiti ove mogućnosti.

Uloga zadruga u umrežavanju poljoprivrednika: Mogućnost za ojačavanje malih gazdinstava

Jedan od ključnih faktora za uspješan prelaz na modernizovane tehnologije u poljoprivredi u BiH je umrežavanje malih poljoprivrednika kroz zadruge. Zadrugarstvo predstavlja model koji je već dugo prisutan u mnogim evropskim zemljama i može biti ključ za premošćavanje prepreka koje male poljoprivrednike sprečavaju da pristupe savremenim tehnologijama.

Za poljoprivrednike u BiH, članstvo u zadruzi može pružiti više nego samo mogućnost zajedničke kupovine opreme. Zadrugarstvo omogućava i zajedničku obuku, pristup tržištima, kao i distribuciju tehnoloških rešenja na kolektivnom nivou. Kroz zadruge, mali poljoprivrednici mogu lakše pristupiti subvencijama, fondovima i drugim oblicima podrške koje nude vlade ili međunarodne organizacije. Na taj način, tehnologije koje su inače skupe za pojedinca, mogu postati dostupnije kroz zajedničke investicije, čime se smanjuju početni kapitalni troškovi. Dodatno, kroz umrežavanje u zadruge, poljoprivrednici mogu ostvariti veću pregovaračku moć u kupovini repromaterijala, prodaji proizvoda, ili čak u zajedničkoj nabavci i primeni naprednih tehnologija, kao što su pametni sistemi za navodnjavanje ili dronovi za monitoring useva.

Međutim, iako postoje velike prednosti, razvoj zadruge u BiH suočava se sa izazovima kao što su nedovoljno razvijena pravna regulativa, slaba infrastrukturna podrška i nesigurnost u tržištu. Potrebno je puno truda u pogledu edukacije i promene svesti među poljoprivrednicima da bi se prepoznale dugoročne koristi od umrežavanja u zadruge. Prema dostupnim podacima, uspješne zadruge u EU često ne funkcionišu samo kao trgovinske organizacije, već i kao edukativni centri, pružajući poljoprivrednicima alate i znanje da unaprede svoje prakse, a tehnologija postaje ključni segment ovog obrazovnog okvira. U tom smislu, zadruge mogu da postanu most između malih poljoprivrednika i tehnoloških inovacija, što omogućava stabilniji i održiviji razvoj poljoprivrede u BiH, čak i u najudaljenijim ruralnim područjima.