Pametna sela i strateški pravci
Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH nedavno je usvojio „Strateški plan ruralnog razvoja BiH 2023-2027 – okvirni dokument“, koji predstavlja važan korak ka usklađivanju poljoprivredne i ruralne politike Bosne i Hercegovine sa standardima Evropske unije.
Ovaj plan definiše ključne ciljeve i prioritete za unapređenje života u ruralnim sredinama, s posebnim naglaskom na modernizaciju infrastrukture, podršku poljoprivredi i privlačenje investicija.
Strateški plan prepoznaje koncept pametnog sela kao deo mere M 5, usmerene na razvoj ruralne infrastrukture i poboljšanje usluga za seosko stanovništvo. Primenom digitalnih tehnologija i modernih pristupa, ova mera ima potencijal da unapredi uslove života u ruralnim sredinama i podrži preduzetništvo na selu.
U nastavku prenosimo u potpunosti detalje ove mere.
M 5: Podrška razvoju ruralne infrastrukture i poboljšanje dostupnosti usluga seoskom Stanovništvu
Generalni opis mjere:
Iako je depopulacija problem i urbanih i ruralnih područja u BiH, trendovi migracija potvrđuju da se intenzivnije napuštaju područja udaljenija od urbanog centra, s lošijom fizičkom infrastrukturom i slabijom dostupnošću različitih javnih usluga. Sve veći izazov je kako obezbijediti javnu infrastrukturu i usluge u područjima rijetke naseljenosti, što se može rješavati primjenom različitih modaliteta privatno-javnog partnerstva.
Revitalizacija infrastrukture i usluga u ruralnom području treba biti kontinuirana aktivnost lokalnog razvoja koja je preduslov unapređenja kvaliteta života u ruralnom području, s krajnjim ciljem zadržavanja postojećeg i privlačenja novog stanovništva u taj prostor. Mjera će se realizovati kroz podršku obezbjeđenju i unapređenju uslužne infrastrukture (javnih i privatnih usluga potrebnih ruralnom stanovništvu kao što je predškolsko i školsko obrazovanje, zdravstvena i socijalna zaštita, poštanske i telekomunikacione usluge, širokopojasni internet, protivpožarna zaštita) i izgradnji ili revitalizaciji ruralne fizičke (putevi, vodosnabdijevanje, elektrosnabdijevanje, kanalizacija, deponije i sl.) i društvene infrastrukture (seoski domovi, kulturni centri, turistička infrastruktura i igrališta). Prirodne ljepote ruralnog prostora su vrijedan potencijal koji, zajedno s elementima istorijskog i kulturnog naslijeđa, može biti valorizovan u turističke svrhe, ali mora biti na adekvatan način zaštićen i kontrolisano korišten.
Efikasnom primjenom digitalnih tehnologija i precizne poljoprivrede donedavno tehnološki zaostala sela mogu biti pretvorena u pametna sela poželjna za život i bavljenje različitim vidovima preduzetničkih aktivnosti. Realizacija ove mjere će promovisati uravnotežen teritorijalni razvoj usmjeren na poboljšanje uslova života i rada ruralnog stanovništva.
Ključni aspekti pristupa i način provedbe mjere:
Mjera će se provoditi na različite načine, od sufinansiranja realizacije različitih infrastrukturnih projekata, do postizanja dogovora s različitim ministarstvima i drugim javnih institucijama oko obezbjeđenja različitih usluga potrebnih ruralnom stanovništvu i zaštiti kulturno-istorijskog naslijeđa. Jedan dio investicija će biti realizovan na bazi privatnih ulaganja ili javno-privatnog partnerstva. Dio projekata iz domena ove mjere može biti realizovan u okviru EU i drugih projekata na bazi investicionih grantova. Glavni inicijatori realizacije ove mjere, odnosno pojedinih podmjera trebaju biti lokalne zajednice (opštine/općine) koje će i finansirati značajan broj ovih podmjera iz lokalnih budžeta. Prilikom izbora prioriteta projekata koji će biti finansirani treba posebno povesti računa o specifičnim potrebama žena i mladih koji žive i rade u ruralnim područjima.
Lista podmjera:
5.1. Podrška razvoju ruralne društvene i uslužne infrastrukture;
5.2. Podrška razvoju ruralne fizičke infrastrukture;
5.3. Podrška zaštiti prirodnog i kulturno-istorijskog naslijeđa;
5.4. Razvoj naprednih „smart” sela.
Krajnji korisnici: Ruralno stanovništvo pojedinačno i čitave ruralne zajednice koje se sastoje od jednog ili više sela u okviru kojih se određene potrebe zadovoljavaju na kolektivnoj osnovi, korištenjem istih objekata ili pružalaca određene vrste usluga.
Administrativna procedura i kriteriji izbora: Administrativne procedure primjene ove mjere baziraće se na LCD pristupu (engl. local community development) lokalnog razvoja.
Zahtjevi za intervencije će se prikupljati na bazi javnih poziva ministarstava poljoprivrede i drugih ministarstava i kroz proces planiranja javnih ulaganja koja će se finansirati iz lokalnih budžeta. Proces kandidovanja prioriteta treba biti prema bottom-up (odozdo-nagore) principu, na osnovu identifikovanih problema i potreba od strane korisnika, odnosno ruralnog stanovništva. U finansiranju izgradnje i rekonstrukcije ruralne infrastrukture i obezbjeđenja pojedinih usluga očekuje se i finansijsko učešće krajnjih korisnika ruralne i društvene infrastrukture i usluga koje koristi ruralno stanovništvo. Dominantni kriterij izbora treba biti broj korisnika, odnosno troškovi po korisniku.
Indikatori praćenja:
• Broj realizovanih infrastrukturnih i drugih projekata (prema vrstama);
• Učešće stanovnika ruralnih područja s unaprijeđenim uslovima života;
• Učešće stanovnika ruralnih područja kojima su dostupne određene usluge;
• Vrijednost ulaganja u ruralnu i društvenu infrastrukturu.
Preuzmite dokument „Strateški plan ruralnog razvoja BiH 2023-2027 – okvirni dokument“ i saznajte više informacija
