Porodična poljoprivredna gazdinstva (PPG) čine osnovu agrarnog sektora u Prijedoru, predstavljajući samostalne jedinice koje spajaju tehničke i ekonomske aspekte u vođenju poljoprivredne proizvodnje. Ova gazdinstva mogu biti registrovana kao porodična ili kao pravna lica/preduzetnici, uključujući poljoprivredna preduzeća i zadruge.
Definicija porodičnog poljoprivrednog gazdinstva
Porodično poljoprivredno gazdinstvo je svaka porodična ili druga zajednica osoba koje zajedno žive i zajednički troše prihode za podmirivanje osnovnih životnih potreba. Njeni članovi se bave poljoprivrednom proizvodnjom, bilo kao primarnom, bilo kao sekundarnom aktivnošću. Gazdinstvo ima jedinstveno upravljanje, zajednički koristi sredstva za proizvodnju (zemljište, mašine, objekte) i rad svojih članova, a nosilac gazdinstva je fizičko lice.
Klasifikacija gazdinstava
Prema „Pravilniku o razvrstavanju porodičnih poljoprivrednih gazdinstava na komercijalna i nekomercijalna poljoprivredna gazdinstva” porodična gazdinstva se dele na komercijalna i nekomercijalna. Komercijalno gazdinstvo je tržišno orijentisano, sa minimalnim ukupnim obimom proizvodnje, dok nosilac gazdinstva ne sme biti stariji od 65 godina. Nekomerijalno gazdinstvo nije tržišno orijentisano i nije dostiglo minimalni obim proizvodnje.
Finansijske obaveze i podsticaji
Oba tipa gazdinstava imaju obavezu redovnog plaćanja zdravstvenog i penzijskog osiguranja. Komercijalna gazdinstva plaćaju oba osiguranja, dok nekomercijalna plaćaju samo zdravstveno osiguranje. Sva gazdinstva ostvaruju pravo na iste podsticaje za razvoj poljoprivrede i sela, ali nekomercijalna gazdinstva dobijaju 50% manje sredstava za kapitalne investicije u odnosu na komercijalna gazdinstva.
Veličina poseda i trendovi u Prijedoru
Prema podacima iz Registra poljoprivrednih gazdinstava (APIF), u 2023. godini na teritoriji grada Prijedora registrovano je ukupno 1.447 aktivnih gazdinstava sa ukupnom prijavljenom površinom od 8.714,50 hektara. U poređenju sa 2019. godinom, kada je bilo registrovano 957 gazdinstava i 6.288 hektara, broj registrovanih gazdinstava je povećan za 34%, a registrovane površine za 29%. Međutim, u poređenju sa 2013. godinom, kada je bilo 2.983 gazdinstava, broj registrovanih gazdinstava je smanjen za 51%.
Ovo smanjenje broja gazdinstava može se pripisati različitim faktorima, uključujući smrt nosilaca gazdinstava, nedostatak motivacije naslednika da preuzmu proizvodnju, iseljavanje stanovništva, gubitak interesa za poljoprivredu i nizak prihod od poljoprivredne proizvodnje.
Prosečna veličina gazdinstva u Prijedoru
Prosečna veličina gazdinstva u 2024. godini iznosi 6,6 hektara, što je povećanje od 9,1% u odnosu na 2019. godinu. Iako ovo predstavlja pozitivan trend ka povećanju poseda, prosečna veličina gazdinstva u Prijedoru je i dalje značajno niža u odnosu na evropski prosek od 16,1 hektara po gazdinstvu.
Važno je napomenuti da dominantan broj gazdinstava ima veličinu poseda do 1 hektara (33%), dok gazdinstva sa površinom od 1 do 3 hektara čine 24% ukupnog broja. To znači da 57% registrovanih gazdinstava pripada klasi gazdinstava veličine do 3 hektara.
Zaključak
Iako se broj porodičnih poljoprivrednih gazdinstava u Prijedoru smanjuje, povećanje prosečne veličine poseda ukazuje na trend ukrupnjavanja. Ovaj trend može doprineti većoj efikasnosti i konkurentnosti poljoprivredne proizvodnje u regionu, ali ostaje izazov kako motivisati mlađe generacije da preuzmu vođenje gazdinstava i unaprede poljoprivrednu proizvodnju.