Berba grožđa u Hercegovini-vinogradi puni grožđa
Ove jeseni pokazala se veliki kontrast: s jedne strane vinogradi puni zdravih i sočnih plodova, a s druge strane prazne radne njive jer za berbu nema dovoljno ljudi. Prema pisanju portala Jabuka.tv, vinogradari bilježe jedan od najboljih uroda posljednjih desetljeća, posebno kod sorti Žilavka i Blatina koje čine okosnicu hercegovačke vinske tradicije. Ipak, bez radne snage, ni najbolji grozdovi ne znače mnogo.
Urod kakav se rijetko pamti
Vinogradari iz Donje Blatnice, Brotnja, Čitluka i cijele zapadne Hercegovine ove godine bilježe izvanredan prinos. Stručnjaci kažu da je godina bila izuzetno pogodna – dovoljno sunčanih dana, pravilna raspodjela padavina i relativno povoljne temperature stvorile su savršene uslove za sazrijevanje grožđa.
Autohtone sorte, prije svega Žilavka i Blatina, daju grožđe visoke kvalitete. Upravo ta vina, kako naglašavaju vinari, čine prepoznatljiv brend Hercegovine na domaćem i međunarodnom tržištu. Vinari su zadovoljni – grožđa ima u izobilju, šećeri i kiseline su idealno balansirani, a očekuje se i odličan kvalitet vina naredne godine.
No, dok priroda daje najbolje, društvo pokazuje ozbiljne pukotine.
Dnevnice visoke, ali radnika nema
Prema izvještaju Jabuka.tv, dnevnice berača grožđa kreću se od 120 do 150 KM, što je značajno više od prosječne dnevnica u poljoprivredi širom regije. Ipak, radnika gotovo da nema.
Lokalni vinar Ante Vučić izjavio je da je bio primoran angažovati rodbinu, prijatelje, kumove i zetove kako bi obavio berbu.
Grožđe je ove godine rodilo kao ludo, kaže Vučić, ali dodaje da se ljepota Donje Blatnice često narušava slikom zapuštenih vinograda.
Upravo ti zapušteni vinogradi otkrivaju dublji problem: prema procjenama, više od 30% vinograda na ovom području nije uopće u obradi. Razlozi su mnogobrojni – od starenja vlasnika, odlaska mlađe populacije u inostranstvo, pa sve do nedostatka motivacije i interesa da se radi težak fizički posao u poljoprivredi.
Zašto nema berača?
Nekoliko je ključnih razloga zbog kojih vinogradari u Hercegovini teško pronalaze radnu snagu:
- Odlazak mladih – Veliki broj mladih ljudi napustio je Hercegovinu posljednjih godina u potrazi za boljim uslovima života i poslom u Njemačkoj, Austriji ili Hrvatskoj.
- Težak posao – Berba grožđa zahtijeva fizičku snagu, rad na suncu i u nepravilnim položajima. Iako dnevnica djeluje visoka, mnogi radije biraju lakše poslove u uslužnom sektoru ili građevini.
- Sezonski karakter – Berba traje svega nekoliko sedmica. Ljudi žele sigurniji i kontinuirani izvor prihoda, dok vinogradarima treba brza i intenzivna radna snaga.
- Nedostatak mehanizacije – U Hercegovini je vinogradarstvo i dalje većinom tradicionalno. U poređenju sa vinogradarskim regijama u Italiji, Francuskoj ili Španiji, mehanizovana berba gotovo da ne postoji.
Posljedice po vinogradarstvo
Ovaj nedostatak radne snage može imati ozbiljne posljedice. Ako se grožđe ne ubere na vrijeme, ono prezreva, propada ili gubi na kvaliteti. To znači i gubitak prihoda, ne samo za vinare nego i za cijelu lokalnu ekonomiju koja zavisi od plasmana vina.
Osim toga, zapušteni vinogradi utiču na sliku cijelog kraja. Hercegovački pejzaži poznati po urednim redovima čokota sve više pokazuju kontrast – plodne i obrađene parcele nasuprot zemljištima koja zarastaju u korov.
Šira društvena dimenzija
Ovaj problem otvara i šira pitanja: kakva je budućnost poljoprivrede u Hercegovini i može li se očuvati tradicionalno vinogradarstvo ako nema ko da ga naslijedi?
Hercegovina je decenijama gradila svoj imidž vinske regije. Žilavka i Blatina su ne samo poljoprivredni proizvodi nego i kulturno naslijeđe. Ako radne snage nema, vinogradarstvo rizikuje da postane neodrživo i da se dio naslijeđa izgubi.
Moguća rješenja
Stručnjaci predlažu nekoliko potencijalnih rješenja:
- Privlačenje sezonskih radnika iz drugih krajeva – kao što Hrvatska već uvozi radnike iz Bosne i Hercegovine i Nepala za turizam, tako i hercegovački vinari razmišljaju o angažovanju radnika iz drugih zemalja.
- Veća mehanizacija – ulaganje u moderne kombajne za berbu moglo bi smanjiti zavisnost od ljudske snage. Ipak, to je investicija koju mali vinogradari teško mogu sami iznijeti.
- Podrška države – kroz subvencije, porezne olakšice i programe za mlade poljoprivrednike, država može pomoći revitalizaciji vinogradarstva.
- Turističko-vinska berba – sve popularniji koncept u Evropi je kombinacija turizma i poljoprivrede, gdje turisti plaćaju da učestvuju u berbi i degustaciji. To bi moglo barem djelimično ublažiti nedostatak berača.
Poređenje sa regionom
Problemi slični onima u Hercegovini javljaju se i u drugim vinogradarskim krajevima Balkana. U Dalmaciji, Slavoniji i Srbiji vinogradari se također bore s nedostatkom radne snage. Međutim, u nekim krajevima su se već okrenuli mehanizaciji i uvozu radnika, dok u Hercegovini taj proces tek počinje.
