Kada startup sretne farmu,EU startapi u regenerativnoj poljoprivredi
Postoji zanimljiv paradoks u razgovoru o regenerativnoj poljoprivredi u Evropi. S jedne strane, nauka je relativno jasna — prakse poput podsjevalina, redukovane obrade tla i rotacijske ispaše poboljšavaju zdravlje tla, povećavaju biodiverzitet i dugoročno stabilizuju prinose. S druge strane, svega oko 2% evropske obradive površine zapravo se obrađuje na regenerativan način (Climate Farmers, climatefarmers.org, 2024).
Jaz između znanja i prakse nije tehničke prirode. On je ekonomske i informacijske. Farmer koji razmišlja o prelasku na regenerativne prakse suočava se s tri konkretna pitanja: Koje prakse primijeniti za moj specifičan tip tla i klimu? Kako finansirati prijelazni period u kome prinos može biti niži? Kako dokazati i tržišno valorizovati promjenu koja se u tlu odvija godinama?
Upravo ta tri pitanja otvorila su prostor za generaciju EU startapa koji više nisu samo “agritech” kompanije — oni su posrednici između nauke, farmera i tržišta.
Klim: platforma koja plaća farmera za zdravo tlo
Klim je osnovan 2020. godine u Berlinu s jednostavnom hipotezom: ako farmer dobije finansijsku naknadu za prakse koje obnavljaju tlo, prepreka za tranziciju se ruši. Umjesto da farmer snosi troškove promjene poslovnog modela sam, Klim mu nudi digitalni alat za planiranje regenerativnih praksi i zaradu od prodaje ugljikovog kredita kompanijama koje imaju regulatorne obaveze smanjenja Scope 3 emisija.
Za četiri godine rada, Klim je u svom programu uspostavio saradnju s 3.500 farmera, što odgovara 700.000 hektara, odnosno 5% njemačkog obradivog zemljišta. Klijenti platforme uključuju kompanije kao što su Nestlé, Kaufland i Aryzta. TechCrunch
Model je konceptualno elegantan. Klim opisuje dva ključna koraka za dovođenje farmera u regenerativnu poljoprivredu: prvi je digitalni agronom koji pokazuje farmeru kako da počne uz minimalan rizik — uključujući strategiju početka sa samo 5% farme i izbor metoda prikladnih za konkretno gazdinstvo. Drugi je kvantifikacija učinka: kombinacijom satelitskih podataka, uzoraka tla i primarnih podataka koje farmer unosi u platformu, Klim mjeri sekvestraciju ugljenika i reducira emisije. TechCrunch
Rezultati farmerske prakse na platformi govore sami za sebe. Tino Ryll, farmer s 500 hektara koji primjenjuje regenerativne prakse od 2017. i koji je priključen na Klim platformu, bilježi da su mu prinosi postali stabilniji, a pritisak štetočina i bolesti niži — uz smanjenu upotrebu đubriva (Klim, klim.eco, 2025). Thomas Gäbert, koji je kooperativu Trebbin uključio u program još 2017, navodi da je kroz Klimovu podršku uspio finansirati proširenje regenerativnih eksperimenata koji su prije bili isključivo na njegov rizik i trošak (Klim, klim.eco, 2024).
U novembru 2024. Klim je zatvorio Series A investicijsku rundu od 22 miliona dolara, predvođenu BNP Paribas bankom, čime je ostvaren jedan od najvećih iznosa koje je agritech startup u Evropi prikupio te godine. TechCrunch
Agreena: danski model koji mjeri svaki hektar
Agreena je danski startup osnovan 2021. godine koji se pozicionirao kao infrastruktura za ugljikove kredite u poljoprivredi — ali s ključnom razlikom od generičkih ugljikovih kompenzacijskih shema: fokus je na verificiranoj, terenskon podrtanoj sekvestraciji unutar samih lanaca snabdijevanja.
Do oktobra 2024. Agreena je aktivno sarađivala s više od 2.300 farmera na tranziciji ukupno 4,5 miliona hektara prema regenerativnoj poljoprivredi u Evropi — povećanje od 2,5 miliona hektara u samo godinu dana. Agreena
Ono što Agreenu razlikuje od marketinških priča o regenerativnoj poljoprivredi jest mjerni sistem. Kompanija koristi kombinaciju satelitskih snimaka, uzoraka tla i strojnog učenja za digitalni MRV (Measurement, Reporting, Verification) — sustav koji verificira svaki kredit na razini pojedinog polja, a ne na razini agregiranih procjena.
U septembru 2025. AgreenaCarbon projekt postao je prvi veliki program obradivog zemljišta na globalnoj razini koji je dobio Verra verifikaciju — jedan od najstrožih standarda na dobrovoljnom tržištu ugljika. Izdato je 2,3 miliona verificiranih ugljikovih kredita na 1,6 miliona hektara, a farmerima je do tada isplaćeno više od 15 miliona eura, s modelom u kome farmeri zadržavaju do 85% prihoda od prodaje kredita. iGrow News
Za male farmere, Agreena dosad nije bila primarno rješenje — platforma je historijski gravitirala ka većim gazdinstvima. Kompanija je najavila da će se 2025. i narednih godina posebno fokusirati na razvoj produkata prilagođenih manjim farmama, uz unaprjeđenje digitalnog interfejsa koji će im olakšati tranziciju. Agreena Ovo je direktan odgovor na isti strukturni problem koji smo opisali za EU fondove — pristup koji nije jednakomjeran.
Climate Farmers: mreža kao infrastruktura
Dok Klim i Agreena imaju jasni komercijalni model temeljen na ugljiku, Climate Farmers gradi drugačiji tip infrastrukture: zajednicu i znanje. Organizacija sa sjedištem u Berlinu osnovala je ono što sami opisuju kao najveću evropsku mrežu regenerativnih farmera.
Climate Farmers trenutno broji više od 700 farmera u aktivnoj zajednici i vodi nekoliko EU-finansiranih istraživačkih projekata, uključujući BENCHMARKS (12 miliona eura iz Horizon Europe programa), LILAS4SOILS i KIARA — koji razvijaju naučne indikatore zdravlja tla, demonstracijska mjesta u šest zemalja i edukacijske programe za mlade agronome u Ukrajini, Poljskoj i Slovačkoj. Climate Farmers
Climate Farmers je razvio i prvu open-source metodologiju za generiranje ugljikovih kredita iz regenerativne poljoprivrede, javno dostupnu na njihovom sajtu i GitHubu. Climate Farmers
Ono što je konceptualno važno za BiH kontekst: Climate Farmers je nastao kao grassroots pokret farmera, a tek ga je korporativni interes oko 2020. počeo preuzimati. Istraživanje objavljeno u časopisu npj Sustainable Agriculture koje je analiziralo 849 aktera u regenerativnoj poljoprivredi u Evropi zaključuje da je regenerativna poljoprivreda originalno nastala kao pristup odozdo prema gore — i da postoji zabrinutost da korporativna aproprijacija termina od 2021. nadalje pomiče fokus s farmerske prakse na marketing (Bless et al., npj Sustainable Agriculture, Nature, 2025).
Šta ovi primjeri govore o modelu koji nedostaje u BiH
Klim, Agreena i Climate Farmers zajednički ilustruju jednu ključnu tezu: regenerativna tranzicija u poljoprivredi ne može se osloniti isključivo na edukaciju i regulaciju. Ona zahtijeva ekonomski mehanizam koji plaća farmera za ekosistemske usluge koje proizvodi.
Ugljikovi krediti su u Zapadnoj Evropi jedan takav mehanizam — ali s limitiranim dometom za male farmere, posebno u regijama izvan EU tržišta gdje korporativna potražnja za Scope 3 kreditima nije razvijena. Za male farmere u BiH, direktna primjenjivost ovih platformi ostaje ograničena: Agreena i Klim operišu primarno u EU tržištu, a transakcijski troškovi verifikacije mogu biti previsoki za gazdinstvo od 5 do 15 hektara.
Međutim, model se može prilagoditi. Zadružna agregacija — gdje zadruga nastupa kao jedinstveni entitet prema platformi — rješava problem fragmentiranosti. Hrvatska je već u razgovorima s Agreenom o proširenju na novi tržišni segment (Agreena, agreena.com, 2025). BiH može to pratiti korak za korakom.
Ono što ne čeka su zakonodavni i institucionalni uslovi. Strateški plan ruralnog razvoja BiH 2023–2027 ne pominje ugljikove kredite niti mehanizme plaćanja za ekosistemske usluge (Parlamentarna skupština BiH, 2024). Dok ta praznina postoji, europski startapi mogu biti inspiracija, ali ne i direktno rješenje.
Kritička napomena: greenwashing kao realni rizik
Istraživanje u npj Sustainable Agriculture koje je analiziralo 849 organizacija koje se pozivaju na regenerativnu poljoprivredu u Evropi upozorava da nedostatak jednoobrazne definicije i standarda otvara prostor za greenwashing — posebno od strane multinacionalnih kompanija koje usvajaju termin bez suštinske promjene prakse (Bless et al., npj Sustainable Agriculture, 2025). Istraživači koji uspoređuju pristup Španije i Ujedinjenog Kraljevstva zaključuju da je nedostatak konsenzusa oko definicije regenerativne poljoprivrede jedna od glavnih prepreka skaliranju — zajedno s potrebom za inicijalnim investicijskim kapacitetom i socio-ekonomskim rizicima koje farmer preuzima ulazeći u prakse bez dugoročnih podataka. ScienceDirect
Za farmera u BiH koji prati ove trendove: startup ekosistem je dokaz da je model moguć, ali certifikacija, verifikacija i domaća institucionalna podrška ostaju preduslovi za pristup stvarnim prihodima od regenerativnih praksi.
